Nakon atentata i smrti kralja Aleksandra u Marseilleu 1934. godine, nastale su promjene vlade u Beogradu. U Hrvatskoj, nacionalni pokret je rastao pod vodstvom Hrvatske seljačke stranke te je postala glavna oporba u beogradskoj skupštini, što je uzrokovalo destabilizaciju cijele Kraljevine Jugoslavije. Pod tim prilikama knez Pavle i nova vlada pod vodstvom Dragiše Cvetkovića, u veljači 1939. godine odlučili su se na pregovore s hrvatskom opozicijom.
Hrvatska seljačka stranka, u suradnji s hrvatskim pravoslavcima i pod vodstvom dr. Vlade Mačeka, počima rješavanje hrvatskog pitanja s hrvatske strane, a kao mogući način nastavka Jugoslavije s kraljevske strane. Sporazum Cvetković – Maček je dovršen 24. kolovoza 1939. godine, tjedan dana prije početka Drugog svjetskog rata.
25. ožujka 1941. godine, na mjesto regenta Pavla postavljen je kralj Petar. Iako je tom činu bio zadatak uskratiti ili uništiti hrvatsku neovisnost, nadolazeći Drugi svjetski rat je prisilio Kraljevinu na razgovore s Mačekom za suradnju, uz još veće povlasti kao sudstvo i žandarmeriju. U travnju 1941. kralj s vladom bježi u London. Kraljevina Jugoslavija se raspala.
U emigraciji u Londonu, predsjednik kraljevske vlade potpisuje ugovor s Titom za suradnju. Ivan Šubašić kao hrvatski ban i Juraj Krnjević u ime potpredsjednika (Vlade Mačeka) su nastojali sačuvati granice Banovine nakon rata i obnoviti istu.
Granice Banovine sadržavale su one krajeve u kojima su većinski dio sačinjavali Hrvati.
Stanovništvo u Banovini:
| Hrvati | Srbi | Muslimani |
|---|---|---|
| 3,061,680 | 847,005 | 174,150 |
| 75% | 19% | 6% |
Nadležnosti:
Dr. Maček imenuje Ivana Šubašića za hrvatskog bana. Poljoprivreda, trgovina, šume, rudnici, građevina, socijalna politika, zdravstvo, tjelesni odgoj, prosvjeta, unutarnje upravljanje. Beograd ustupio većinu izvornih poreza. Organizirani su izbori za Hrvatski sabor, ali zbog rata nisu održani, jedino su se održali općinski izbori.
Važno:
Banovina je imala potpuno autonomno pravosuđe na koje nitko nije mogao utjecati osim Hrvatske. S Narodnom bankom Kraljevine Jugoslavije, postigao se je ugovor o izdanju vlastitog hrvatskog novca (kuna ili banac). U travnju 1941. žandarmerijska brigada postala je „de iure” Oružništvo Banovine Hrvatske, odgovorno samo banu.
Gospodarstvo:
Unatoč velikim planovima, nije moglo značajnije napredovati zbog već užarenog rata.
Šport:
1939. godine osnovan je Hrvatski nogometni savez. Prvi put kao nezavisna reprezentacija Hrvatske odigrana je utakmica sa Švicarskom 2. travnja 1940., rezultat 4-0, za naše.
Hrvatski veslački savez osnovan 4. studenoga 1939.
Hokej, 1940., izgubili od Slovačke 6-0
Boksački savez, osnovan 5. listopada 1939.
Kultura:
Ukinut hrvatsko-srpski jezik. Stjepan Ivšić pokreće časopis „Hrvatski jezik”. Projekt izdavanja Hrvatske enciklopedije je prekinut, ali u 1930-ima dobiva podršku te se obnavlja.
Pokrenuta je kampanja prema poboljšanju položaja žena te bolje skrbi i zdravlja djece.
Pri uspostavi NDH vlasti Banovine su jednostavno dale na raspolaganje cijelu državnu uredbu novoj vladi. Banovina Hrvatska je u tom trenu raspolagala sa 140,000 oružnika koji poslije razoružavanja jugoslavenskih jedinica prestaju djelovati.
Kroz cijelo to vrijeme dr. Maček nije odustajao od zahtjeva da se i ostali dijelovi Jugoslavije, gdje su Hrvati većinski narod, na primjer Srijem, Banat i Bačka, kao i Boka kotorska, pripoje matici Hrvatskoj.
Izvori: dr. Ljubo Boban, „Hrvatske granice 1918-1993”
Prof. Ivo Omrčanin, „Hrvatska 1941-1945”